Sudija Ustavnog suda
Budimir Šćepanović izabran je juče za predsjednika te sudske instance koja je gotovo godinu bila u v.d. stanju, nakon što je
Dragoljubu Draškoviću istekao mandat. Protivkandidat Šćepanoviću bio je dugogodišnji sudija
Milorad Gogić,
koji je dobio manje glasova od njega.
Prema našim informacijama, Šćepanović je dobio četiri, a Gogić dva glasa, dok je jedan listić bio nevažeći. Za predsjednika tajno glasaju sudije Ustavnog suda.
Od početka decembra sudom je rukovodio najstariji sudija
Hamdija Šarkinović, koji uskoro ide u penziju, kao i njegova koleginica
Mevlida Muratović. Međutim, bez obzira na tu činjenicu, kako saznajemo, oboje su juče bili prihvatili kandidature za predsjednika.
Podsjetimo, u novembru je glasovima četiri sudije Ustavnog suda –
Miodraga Iličkovića, Budimira Šćepanovića, Hamdije Šarkinovića i
Milorada Gogića – van snage stavljena ranija odluka kojom je sudija
Desanka Lopičić bila imenovana za predsjedavajućeg sudiju.
Potom je Šarkinović preuzeo rukovođenje sudom sa zadatkom da u roku od najkasnije mjesec sprovede pripremne aktivnosti za izbor predsjednika Ustavnog suda.
Bivša predsjednica i predsjedavajuća Ustavnog suda Desanka Lopičić kazala je tada za „Dan” da joj je drago što su nakon deset mjeseci konačno krenuli u razrješavanje situacije oko predsjednika. Ona je navela da se odluka o njenom imenovanju morala staviti van snage da bi najstariji sudija mogao da preuzme rukovođenje institucijom.
– Van snage je stavljena odluka o mom imenovanju i sada nastavljamo s procedurom izbora predsjednika, što će sada završiti sudija Šarkinović i jako mi je drago zbog toga, rekla je ranije Lopičić.
Nakon što na sjednici Ustavnog suda početkom godine među sudijama nije izabran novi predsjednik, a Dragoljubu Draškoviću je istekao mandat 3. februara, predloženo je, a potom i usvojeno, da Lopičić obavlja funkciju predsjedavajuće, što je izazvalo oštre komentare dijela javnosti koja je ocijenila da je to učinjeno mimo Ustava, zakona i poslovnika.
– Polazeći od činjenice da je izbor predsjednika Ustavnog suda isključivo i autonomno pravo sudija Ustavnog suda, kojim se, pored ostalog, obezbjeđuje njegova institucionalna samostalnost i nezavisnost, vjerujem da smo pažljivo i precizno tumačili ustavne i zakonske principe, poručila je tada Lopičić.
Povodom odluke Ustavnog suda kojom je ukinuta kao neustavna njegova prethodna odluka o izboru sudije Desanke Lopičić na funkciju predsjedavajućeg sudije, nedavno su se oglasile i nevladine organizacije Akcija za ljudska prava HRA, Centar za građanske slobode CEGAS, Evropska asocijacija za pravo i finansije EALF, Institut Alternativa IA, Institut za vladavinu prava IVP i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS poručujući da sudije Desanka Lopičić, Hamdija Šarkinović, Dragoljub Drašković i Mevlida Muratović, koje su u januaru izglasale neustavnu odluku i 10 mjeseci istrajavale na njoj, treba da podnesu ostavke i više ne treba da obavljaju nijednu javnu funkciju.
M.M.K.
Neustavno djelovali 10 mjeseciŠest NVO ranije su ocijenile da je neprimjereno da sudije nakon 10 mjeseci neustavnog djelovanja i dalje budu u mogućnosti da odlučuju je li nešto u skladu s Ustavom i zakonom ili ne.
– I dalje ostaje sumnja da je cilj izmišljanja funkcije „predsjedavajućeg sudije” zapravo bio da se baš sudija Desanka Lopičić, naklonjena vladajućoj političkoj partiji DPS, zadrži na toj funkciji u izbornoj godini, iako je i to što je prethodno obavljala funkciju predsjednice tog suda sprečavalo da se nađe na tom položaju. Lopičić je, inače, izabrana za sudiju Ustavnog suda na predlog predsjednika države
Filipa Vujanovića, kandidata Demokratske partije socijalista, naveli su u ranijem saopštenju.Od Hidrometeorološkog zavoda do sudaŠćepanović je od 1985. do 1989. godine radio u Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo na normativno-pravnim i analitičkim poslovima. Nakon toga, radio je u Republičkom hidrometeorološkom zavodu, kao načelnik Službe za pravne i opšte poslove.
Od 11. januara 1993. do 24. marta 2004. godine obavljao je poslove savjetnika Ustavnog suda Crne Gore. Za zamjenika zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore prvi put je izabran 24. marta 2004. godine, a drugi put 2. novembra 2011.
